image1

Brza reakcija bez dubinske reforme

Nova studija Re:People/Centra za istraživanje javnih politika “Između javnog zdravlja i bezbednosti: analiza postkriznih mera nakon masovnih ubistava 2023. godine, autora Filipa Stojanovića, pokazuje da je odgovor države nakon tragedija u oglednoj osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i selima Malo Orašje i Dubona bio brz i politički snažan, ali da nije prerastao u dosledno institucionalizovanu i dugoročno održivu reformu bezbednosne politike.

Analiza pokazuje da je reformski paket bio dominantno sekuritizovan: nasilje je definisano kao akutna pretnja koja zahteva hitne, restriktivne i simbolički snažne intervencije. Kampanja dobrovoljne predaje oružja proizvela je impresivne kvantitativne rezultate, a prisustvo policije u školama imalo je snažan simbolički i psihološki efekat. Ipak, ove mere uglavnom nisu bile praćene sistemskom evaluacijom, jasnim pokazateljima uspeha niti transparentnim javnim izveštavanjem o njihovim stvarnim efektima.

U oblasti kontrole oružja, analiza ukazuje da nema javno dostupnih izveštaja koji bi omogućili procenu obima i efekata sprovedene revizije dozvola, niti podataka o stvarnom broju oduzetih dozvola, razlozima za njihovo oduzimanje ili uticaju pooštravanja kazni na ilegalno tržište oružja. Istovremeno, fokus reforme bio je dominantno usmeren na legalno registrovano oružje, dok pitanje nelegalnog oružja nije adresirano kroz strukturne i dugoročne mehanizme kontrole.

Kada je reč o bezbednosti u školama, istraživanje pokazuje da je raspoređivanje policijskih službenika delovalo umirujuće i stabilizaciono, naročito u periodu neposredno nakon tragedije, ali da ne postoje javno dostupni i sistematski podaci koji bi pokazali da je ova mera dovela do smanjenja vršnjačkog nasilja, promene školske klime ili jačanja preventivnih kapaciteta sistema. Sagovornici u istraživanju dodatno ukazuju da policajci raspoređeni u škole nisu prošli adekvatnu obuku za rad sa decom, kao i da je ovaj rad dodat redovnim policijskim poslovima kao novo opterećenje.

Posebno ozbiljan nalaz odnosi se na postkriznu podršku porodicama pogođenim tragedijom. Analiza pokazuje da pomoć porodicama nije imala centralno organizovan, dugoročan i koordinisan model psihosocijalne i administrativne podrške, već je često zavisila od ličnih kontakata i individualnih inicijativa. Ni gotovo tri godine nakon događaja nije uspostavljen institucionalizovan oblik trajne psihološke podrške, niti koordinisan model rehabilitacije za veliki broj ranjenih sa trajnim fizičkim i psihološkim posledicama.

Istraživanje takođe pokazuje da u analiziranom periodu nisu uspostavljeni javno dostupni indikatori učinka mera koje se odnose na bezbednost mladih, niti formalizovani mehanizmi redovnih konsultacija između državnih institucija i civilnog društva. Iako su organizacije civilnog društva, istraživački centri i stručne inicijative doprineli održavanju javne debate, nisu bili sistematski uključeni u formalne procese odlučivanja niti u evaluaciju sprovedenih mera.

Na osnovu sprovedene analize, istraživanje preporučuje prelazak sa povremenih akcija i krizne mobilizacije na sistemsko upravljanje rizikom u kontroli oružja, razvoj integrisanog preventivnog modela bezbednosti u školama, uspostavljanje nacionalnog programa za bezbednost mladih, institucionalizaciju postkrizne psihosocijalne podrške, uvođenje obavezne evaluacije bezbednosnih mera i jačanje demokratskog nadzora i učešća javnosti u reformama.

Analiza se zasniva na zvaničnim podacima, diskurzivnoj analizi izjava državnih aktera, analizi medijskog izveštavanja, kao i na pet ekspertskih intervjua i jednoj fokus grupi sa predstavnicima institucija i civilnog društva. Ova analiza je nastavak zagovaranja Re:People/Centra za istraživanje javnih politika u oblasti kontrole upotrebe malokalibarskog oružja. Projekat je sproveden uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i finansijsku podršku Vlade Švedske. Stavovi izrečeni u analizi pripadaju isključivo autoru i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Misije OEBS-a u Srbiji.

Celu studiju možete pročitati na sledećem linku.

Infografik sa najvažnijim rezultatima možete videti sledećem linku.

Related posts

Masovna ubistva počinjena 3. i 4. maja 2023. godine u OŠ „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu i selima Malo Orašje i Dubona kod Mladenovca predstavljala su prelomni trenutak za bezbednosnu politiku Srbije. U roku od nekoliko dana država je reagovala odlučno: pokrenuta je masovna kampanja predaje oružja, uveden moratorijum na izdavanje novih dozvola, pooštrene su kazne i policija je raspoređena u škole. Javnosti je poslat snažan signal kontrole i stabilizacije. Međutim, ključno pitanje koje ovaj rad postavlja jeste – da li je taj odgovor označio početak dubinske reforme ili je ostao u domenu krizne mobilizacije?
Beč, 3. novembar 2025. – Na događaju „Otpornije budućnosti: Povezivanje klime, rodne ravnopravnosti i bezbednosti“, koji je organizovala Kancelarija koordinatora ekonomskih i ekoloških aktivnosti OEBS-a (OCEEA), predstavljeno je novo istraživanje Instituta SIPRI o rodnim dimenzijama klimatski povezanih bezbednosnih rizika u regionu OEBS-a.
Vlada Republike Srbije usvojila je 11. aprila 2025. treći Nacionalni akcioni plan za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija – Žene, mir i bezbednost (NAP 2025–2027). Centar za istraživanje javnih politika (CIJP) učestvovao je u međuresornoj radnoj grupi i dosledno zagovarao unapređenja u dve povezane oblasti: zloupotreba malokalibarskog i lakog oružja i uticaj klimatskih promena i degradacije životne sredine na bezbednost žena. Obe teme su delimično prepoznate u usvojenom NAP-u.